Inflacija u Hrvatskoj: Zašto cijene rastu i kada će se smiriti?

Hrvatska se suočava s rastućom inflacijom, što znači da cijene dobara i usluga postaju sve skuplje. Glavni razlozi za to su povećanje plaća, snažan turizam i ovisnost o uvozu. Prema analizama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), inflacija bi se mogla smiriti tek krajem 2025. godine, kada bi trebala pasti na 2,5-3 posto.


Što uzrokuje inflaciju u Hrvatskoj?

1. Brz rast plaća – Od 2019. godine do danas, plaće su porasle za čak 56 posto, dok su osnovni životni troškovi rasli sporije (oko 33 posto). Tako visoki rast plaća povećava potrošnju, što dodatno potiče rast cijena.

2. Turizam – Tijekom ljeta Hrvatska doživljava ogroman priljev turista, koji povećava potražnju za robama i uslugama. To dovodi do povećanja cijena, posebno u sektorima ugostiteljstva i smještaja, gdje su cijene narasle za 54,2 posto u posljednjih pet godina – više nego u drugim mediteranskim zemljama.

3. Visoka ovisnost o uvozu – Hrvatska uvozi mnogo hrane i sirovina. Kada cijene tih proizvoda na svjetskom tržištu rastu, automatski rastu i kod nas. Posebno su pogođeni prehrambeni proizvodi poput mlijeka, mesa, ulja i kave.

4. Potrošački krediti i štednja – Ljudi uzimaju sve više kredita (rastu po stopi od 15,6 posto godišnje) i manje štede. Prosječna stopa štednje pala je na 7,9 posto, dok je u Europskoj uniji porasla na 14 posto. To znači da građani više troše, što dodatno pogoršava inflaciju.

Kada će inflacija usporiti?

Prema HUP-ovim analizama, inflacija bi mogla usporiti krajem 2025. godine zbog:

Padanja cijena usluga nakon turističke sezone – Ljeti su cijene visoke zbog velike potražnje, ali nakon ljeta dolazi do smirivanja.

Mjera Europske centralne banke (ECB) – Restriktivna monetarna politika znači da će posuđivanje novca biti skuplje, što će smanjiti potrošnju i time usporiti rast cijena.

Slabljenja potražnje u Europi – Manja kupovna moć u EU znači da ni Hrvatska neće moći povećavati cijene kao dosad.

Kako smanjiti pritisak inflacije?

HUP smatra da bi umjesto povećanja plaća država trebala smanjiti poreze na dohodak. Time bi se povećala kupovna moć građana, ali bez dodatnog poticanja inflacije. Također, potrebno je pametno upravljati državnim troškovima kako bi se spriječilo daljnje povećanje proračunskih rashoda.

Zaključak?

Inflacija u Hrvatskoj raste zbog većih plaća, turizma i ovisnosti o uvozu. Iako će ona ostati visoka tijekom 2024. godine, očekuje se postupno smirivanje krajem 2025. Smanjenje poreza i odgovorna fiskalna politika mogli bi pomoći građanima da lakše podnesu rast troškova života.